Uskoro novi izbor za najbolje županijske EU projekte
Krajem lipnja očekuje nas otvaranje novog kruga natječaja izbora za najbolje županijske EU projekte koji će se, četvrtu godinu zaredom, održati u organizaciji Hanza Media, portala Župan.hr, Hrvatske zajednice županija i Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj uz pokroviteljstvo resornog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.
Uoči novog kruga, podsjećamo na projekte koji su prošle godine odnijeli pobjede u pet kategorija: Doprinos znanosti i inovacijama, Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici, Doprinos prekograničnoj suradnji, Doprinos poduzetništvu te kategoriji izbora najboljeg po izboru građana.
Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici
Centar za posjetitelje Dvorac Janković u Suhopolju najbolji je županijski projekt 2022. godine u kategoriji „Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici“. Projekt se je provodio od kolovoza 2016. godine do veljače 2020. godine. Ukupna vrijednost projekta bila je 40.411.014,92 kune, iznos isplaćenih bespovratnih sredstava 33.419.096,67 kuna ,a vlastita sredstva 6.348.619,83 kune.
Nositelj projekta bila je Virovitičko-podravska županija, a partneri Gradski muzej Virovitica, Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije, VIDRA-Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije te Općina Suhopolje.
Cilj projekta bio je integriranim razvojnim programom temeljenim na obnovi kulturne baštine kroz integraciju različitih komponenti i aktivnosti doprinijeti unaprjeđenju upravljanja kulturnom baštinom i održivom razvoju u Virovitičko-podravskoj županiji, a tako i povećati atraktivnosti Županije kao prepoznatljive turističke destinacije kontinentalne Hrvatske kroz obnovu, opremanje i valorizaciju dvorca Janković s ciljem osiguranja gospodarskih koristi, razvoja i zapošljavanja, kao i socijalne kohezije.
Rekonstrukcijom zaštićenog kulturnog dobra, dvorca Janković u Suhopolju, arhitektonski vrijedna baština spašena je od daljnjeg propadanja, a uspostavom Centra za posjetitelje posjetiteljima koji svoje vrijeme odluče provesti na području Virovitičko-podravske županije na raspolaganju su brojni sadržaji prilagođeni posjetiteljima raznih interesa i dobrih uzrasta. Provedbom projekta uspostavljen je i opremljen suvremen, moderan, multimedijalni izložbeni prostor u dvorcu i sadržaji koji su objedinili turističke, prirodne, kulturne, umjetničke, materijalne znamenitosti i baštinu Županije na jednom mjestu.
U rekonstruiranom i obnovljenom dvorcu Janković od otvorenja održan je niz raznolikih manifestacija kojima su oživjeli likovi i djela kako obitelji Janković tako i cjelokupne kulturne povijesti suhopoljskog kraja i Virovitičko-podravske županije. Dvorac je tako postao i centralna točka tematske rute – plemićke rute – kojom se posjetiteljima nastoji približiti povijest i kultura te atrakcije Virovitičko-podravske županije.
U sklopu Centra za posjetitelje nalazi se spomenuti multimedijalni interaktivni izložbeni postav za posjetitelje te smještajni kapaciteti kojima se je zaokružila turistička ponuda samog mjesta gdje se Centar nalazi. Osim prostora za edukativne, kreativne i interaktivne aktivnosti u sklopu obnove i opremanja dvorca opremljeno je i 15 soba u kojima posjetitelji mogu biti smješteni tijekom višednevnih posjeta Centru za posjetitelje. Otvorenjem Centra porastao je broj novozaposlenih u turističkom sektoru. Kreiranjem novih sadržaja za posjetitelje, te promocijom istih, očekivano je porastao i broj posjetitelja. Povećan broj posjetitelja ima utjecaj i na povećanje turističke potrošnje i potražnju za brojnim lokalnim proizvodima. Provedba projekta tako ima pozitivan utjecaj i na cjelokupno lokalno gospodarstvo i stanovništvo, a što i jest bio cilj integriranog programa u sklopu kojega je rekonstruiran i opremljen dvorac Janković u Suhopolju. (www.vpz.hr, L.K. Fotografije: Kristijan Toplak)
Najbolji projekt prema glasovima čitatelja Jutarnjeg lista
Projekt Kulturno-turistička ruta „Putovima Frankopana“ Primorsko-goranske županije proglašen je najuspješnijim županijskim EU projektom prema izboru javnosti na portalu Jutarnji.hr.
Projekt je pokrenula Primorsko-goranska županija kao nastavak razvoja održivog modela turističke valorizacije kulturno-povijesne baštine odnosno razvoja kulturnog turizma s ciljem obnove, očuvanja, zaštite i održivog korištenja frankopanske materijalne i nematerijalne baštine, u prvom redu kaštela te utvrđenih gradova i dvoraca Frankopana i Zrinskih. Projekt objedinjava prirodnu, kulturnu, gastronomsku i turističku ponudu Primorsko-goranske županije.
Kulturno-turistička ruta „Putovima Frankopana“ temelji se na istoimenom projektu kojega je Županija provodila u razdoblju od 2005. do 2008. godine, dok je druga faza projekta trajala je od 2013. do 2016. godine, a treća faza od 2015. do 2021. godine gdje je uz Županiju kao vodećeg partnera, u projektu sudjelovalo još 12 partnera. Većina partnera imala je i pridružene suradnike, koji nisu izravni potpisnici ugovora o provedbi projekta, pa je ukupno riječ o pedesetak uključenih dionika s većeg dijela Primorsko goranske županije, što ukazuje na složenost projekta, ali istovremeno jamči održivost kulturne rute.
Partneri su bili Krčka biskupija, Centar za kulturu Grada Krka, Grad Bakar, Grad Rijeka, Prirodoslovni muzej Rijeka, Općina Čavle, Općina Vinodolska, Grad Kraljevica, Općina Lokve, Turistička zajednica Grada Rijeke, Turistička zajednica Kvarnera i Grad Čabar. Ukupna vrijednost projekta bila je 52.350.990 kuna ,iznos isplaćenih bespovratnih sredstava 36.397.049 kuna, a vlastita sredstva iznosila su 15.953.940 kuna.
Rutom je obuhvaćeno 17 kaštela i dvoraca (Gradec, Krk, Nova Kraljevica, Stari grad Zrinskih u Kraljevici, Grobnik, Trsat, Bakar, Drivenik, Grižane, Bribir, Novi Vinodolski, Hreljin, Ledenice, Čabar, Severin na Kupi, Brod na Kupi i Stara Sušica) te 3 sakralna kompleksa (Franjevački samostan na Košljunu, Pavlinski samostan u Crikvenici i manastir Gomirje). Projektom je zaustavljeno propadanje objekata koji su nekoć bili u vlasništvu Frankopana ili povezani s tom obitelji te je njihova vrijednost dostojanstveno i na atraktivan način predstavljena žiteljima 21. stoljeća. Projekt je realiziran kroz cjelogodišnje aktivnosti, a obuhvatio je oživljavanje običaja i društvenih događanja od doba knezova krčkih (izvorno ime obitelji Frankopan) do posljednjeg Frankopana, oživljavanje starih zanata, prezentaciju autohtonih domaćih proizvoda kroz razna gastro-enološka događanja i slično.
Ruta osmišljena ovim Projektom, novi je kulturno-turistički proizvod s centralnim Posjetiteljskim centrom u Kraljevici koji interpretira cijelu rutu, i osam tematskih interpretacijskih centara čiji sadržaji privlače veći broja posjetitelja na lokacije koje do sada nisu bile primjereno turistički valorizirane, te nisu činile dio uobičajene turističke ponude u Primorsko-goranskoj županiji.
Tako su oživljeni dosad manje razvijeni krajevi županije te je ostvaren izravan i neizravan pozitivan utjecaj na lokalnu ekonomiju, gospodarstvo i kvalitetu života lokalnih zajednica. Kulturno-turistička ruta poticaj je i baza za cjelogodišnje turističko poslovanje, povećanje prometa i broja zaposlenih, što u konačnici dovodi do većih prihoda u svakoj lokalnoj zajednici koja je uključena u Projekt, ali i na razini Županije.
Biskupija Krk sanirala je bedemske zidove Frankopanskog kaštela u Krku, Centar za kulturu Grada Krka nabavio je opremu za Multifunkcionalni centar i otvorenu scenu, Grad Bakar izvršio je rekonstrukciju međukatnih konstrukcija Kaštela u Bakru, uređen je sanitarni čvor Kaštela u Bakru te su uređene pješačke staze, Grad Rijeka sanirao je i konzervirao zapadni zid stambenog dijela Trsatskog kaštela. Nadalje, osim samog Interpretacijskog centra u Brodu na Kupi, Prirodoslovni muzej Rijeka uredio je u istom Kaštelu i novi stalni postav „Divljina s pogledom na more“ pa je tako kroz Projekt uređena unutrašnjost čitavog Kaštela te potpuno novom interpretacijom frankopanske i prirodne baštine Gorskog kotara proširena dosadašnja ponuda za posjetitelje. Općina Čavle obilježila je frankopansku šetnicu uz Grad Grobnik te nabavila opremu za Udrugu za oživljenu povijest “Praesidio Frangipanis – Frankopanska straža Grobnik” i Udrugu za oživljenu povijest “Praesidio Frangipanis – Frankopanska straža Grobnik”. Općina Vinodolska provela je građevinske i obrtničke radove na fasadi zgrade Općine, građevinske radove na izgradnji dječjeg igrališta te su postavljena igrala s frankopanskom temetikom. Nabavljena je oprema za Udrugu Zrinski i Frankopani iz Drivenika te je nabavljena oprema i uređen prostor za održavanje heraldičkih radionica u kaštelu Bribir. Grad Kraljevica proveo je radove na uređenja okoliša u blizini dvorca Nova Kraljevica te je obnovljeno atrijsko pročelje dvorca Nova Kraljevica, Općina Lokve provela je radove te uređenje krajobraza Istraživačko edukacijskog centra te je nabavljena oprema za Istraživačko edukacijski centar, Turistička zajednica grada nabavila je opremu za provedbu kulturno-turističkih sadržaja, binu i scensku opremu, inventar i raznu opremu za Trsatski kaštel te je nabavljena srednjovjekovna oprema za udruge na Trsatu, Turistička zajednica Kvarnera provela je aktivnosti promocije Rute u zemlji i inozemstvu, a Grad Čabar obnovio je vanjsku stolariju na dvorcu Zrinski – Paviljon II čime je zaštićeno i očuvano kulturno dobro.
U ožujku, 2018. godine, na Međunarodnom kongresu povijesnih gradova u Solinu, Primorsko-goranska županija dobila je vrijednu međunarodnu nagradu – Srebrna Plautila, za projekt Kulturno-turistička ruta „Putovima Frankopana“. Na 16. natječaju za najbolju hrvatsku slikovnicu „Ovca u kutiji“ Županija je dobila pohvalu za popularizaciju hrvatske slikovnice u 2020. godini. Kulturno-turistička ruta „Putovima Frankopana“ dobitnik je i srebrne povelje nacionalne nagrade „Suncokret ruralnog turizma Hrvatske – Sunflower Award“ u kategoriji ruralni turistički projekt za 2021. godinu.
U suradnji s Udrugom slijepih Primorsko-goranske županije izrađeni su reljefni prikazi za kaštele Kulturno-turističke rute „Putovima Frankopana“, brošure na Brailleovom pismu, dostupne su i taktilne razglednice s grbom obitelji Frankopan, audio snimke frankopanskih tematskih slikovnica, a u svakom centru nalazi se i povećalo za slabovidne osobe zahvaljujući kojem osobe oštećenog vida mogu doživjeti izgled znamenitosti, tlocrte, oblike, pročelja, kupole, tornjeve te na taj način participirati u doživljaju kulturne baštine županije. (Primorsko-goranska županija, L.K.)
Doprinos prekograničnoj suradnji
U izbor za najbolji EU projekt Razvojna agencija Grada Zagreba prijavila je projekt Integriran pristup skrbi za starije osobe u kući – CrossCare u kategoriji Doprinos prekograničnoj suradnji. Ukupna vrijednost projekta bila je 7.681.481 kuna, iznos isplaćenih bespovratnih sredstava 6.529.259 kuna, a vlastita sredstva 1.152.222 kune.
Projekt se je počeo provoditi u rujnu 2018. godine, a završio u kolovozu 2020. godine. Nositelj projekta bio je Zavod za oskrbo na domu Ljubljana, a partneri -Grad Zagreb, Ustanova za zdravstvenu njegu u kući Zagreb, Centar za pomoč na domu Maribor, Mestna občina Ljubljana i Dom zdravlja Čakovec.
Njegovom provedbom stvoren je kvalitetniji pristup uslugama zdravstvene i socijalne zaštite te formiran novi program za provedbu integriranog pristupa skrbi u kući, s posebnim naglaskom na ponudu sveobuhvatne usluge, koja uz zdravstvene obuhvaća i usluge socijalne zaštite.
Prvi ključni rezultat projekta bila je izrada cjelovitog, sadržajno dovršenog i u realnom okruženju isprobanog programa za izvođenje integriranog pristupa pomoći u kući za starije osobe kroz pružanje korisnicima integriranu skrb u kući. Drugi ključni rezultat projekta je bilo poboljšanje kompetencija i vještina osoblja u obavljanju zdravstvene i socijalne skrbi. CrossCare jest projekt koji je prenio provedbu integrirane skrbi u kući na područja izvan gradskih središta, u susjednim zemljama, Sloveniji i Hrvatskoj.
CrossCare je rezultat međunarodne, interdisciplinarne i intersektorske suradnje pod programom Program suradnje INTERREG-V-A Slovenija-Hrvatska. Projektni partneri su se povezali u konzorcij nove strukture prekogranične suradnje s glavnim ciljem uzajamnog prijenosa znanja, informacija i dobre prakse. S obzirom da se je projekt pokazao kao dobra praksa, nastavljen je i počeo ga je od 2020. godine financirati Grad Zagreb. Zagovaranjem dostupnosti izvaninstitucionalnih usluga kroz ovaj Projekt, a u suradnji s drugim partnerima i pružateljima usluga, značajno se je doprinijelo zagovaranju modela kombinirane socijalne politike (welfare-mix), smanjenju siromaštva te unapređenju socijalne kohezije. Socijalna kohezija kroz aktivnosti u okviru ovoga EU projekta, a prema modelu dobrih EU praksi diseminacijom iskustava zagovarat će se i na razini RH. Projekt je prepoznat i na razini nacionalnih ministarstava, Ministarstva zdravstva RH i Ministarstva rada obitelji, socijalne skrbi i jednakih mogućnosti Republike Slovenije te je i na taj način osigurana vertikalna integracija institucija i veći teritorijalni opseg strukture suradnje tijekom provedbe. (L.K.)
Doprinos poduzetništvu
SOS – Surađuj i ostvari sebe naziv je EU projekta prijavljenog od strane Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA u izbor za najbolji EU projekt unutar kategorije Doprinos poduzetništvu.
Projekt se je provodio od svibnja 2018. godine do srpnja 2020. godine, a vrijednost mu je bila 1.925.883 kuna, od čega bespovratna 1.683.527
kuna, bez vlastitih sredstava. Nositelj projekta bila je Agencija za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, a partneri Zadarska županija i Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Zadar.
Cilj projekta bio je smanjenje nezaposlenosti poticanjem samozapošljavanja i poduzetništva, informiranje, edukacija, dodjela potpora male vrijednosti te na koncu mentoriranje budućih poduzetnika kako bi im se omogućilo kvalitetno praćenje i razvoj od poslovne ideje do pokretanja vlastitog posla te pozicioniranje Partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Zadarske županije. Pripadnici skupina koji se zbog svojih određenih karakteristika na tržištu rada nazivaju najranjivijima izašli su iz te skupine i zaposlili su se. Njihove kreativne i društveno korisne poslovne ideje koje su razvijali godinama zahvaljujući ovom projektu i dobivenim sredstvima napokon su i realizirane.
Uspjeh projekta očituje se i u smanjenju sveukupnog nezadovoljstva nezaposlenih pojedinaca koji su kroz ovaj projekt dobili vjetar u leđa za ostvarenje svojih ideja. Tijekom provedbe projekta smanjenje nezaposlenosti nastojalo se doprinijeti kroz dva pravca: uz poticanje samozapošljavanja i poduzetništva podjelom financijskih potpora i edukacijom te kroz jačanje i pozicioniranje Partnerskog vijeća za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala Zadarske županije. Uz to su aktivnosti uključivale edukacije mladih u srednjim školama, organizacije radionica te drugog po redu Zadar Youth Challenge-a. Kroz projekt je dodijeljeno 12 potpora za samozapošljavanje ukupne vrijednosti veće od 750 tisuća kuna.
Borba protiv nezaposlenosti ključan je izazov na lokalnoj, regionalnoj i u konačnici na nacionalnoj razini. Dodjelom potpora male vrijednosti za pokretanje kreativnih i društveno korisnih poslovnih ideja rezultiralo je samozapošljavanjem tih pojedinaca te smanjenju njihovog sveukupnog nezadovoljstva, a županija je, osim navedenog, obogatila svoju ponudu u vidu poduzetničke sfere. Osim toga, rezultati ovog projekta pridonijeli su ključnom izazovu na nacionalnoj razini odnosno sprječavanju mogućeg iseljavanja iz Hrvatske zbog potrage za boljim životom. Projekt je u konačnici pridonio smanjenju nezaposlenosti kao jednom od ključnih ciljeva Europske unije. (L.K.)
Doprinos znanosti i novacijama
COASTENERGY – Blue energy in ports and coastal urban areas (Plava energija u lukama i obalnim urbanim područjima) projekt je koji se je provodio unutar programa INTERREG V-A Italija Hrvatska i njime su se htjeli poboljšati okvirni uvjeti za inovacije u relevantnim sektorima plavog gospodarstva u prekograničnom području Italija – Hrvatska. Naime, plava energija je rastući sektor u Europi koji je potencijalni pokretač zapošljavanja i inovacija, a koji nije dovoljno iskorišten.Projekt je za izbor najboljeg EU projekta predložio Regionalni koordinator Istarske županije za europske programe i fondove u kategoriji Doprinos znanosti i inovacijama. Projekt se je provodio od siječnja 2019. godine do kraja 2021. godine.
Nositelj projekta bila je IRENA – Istarska Regionalna Energetska Agencija d.o.o., a partneri DURA – Dubrovačka Razvojna Agencija, SDEWES – International Centre for Sustainable Development of Energy, Water and Environment Systems – Sdewes Centre, UNICAM – Sveučilište u Camerinu, UNIUD – Sveučilište u Udinama, CMU – Zajednica mediteranskih sveučilišta, CHPE – Gospodarska komora Chieti Pescare i Grad Ploče. Ukupna vrijednost projekta bila je 13.770.580 kuna, iznos isplaćenih bespovratnih sredstava 1.528.688 kuna, a vlastita sredstva 229.304 kune.
Projekt se je bavio analizom, procjenom i promocijom energetskog potencijala i infrastrukture u lukama i obalnim urbanim područjima na Mediteranu kako bi se poduzećima, organizacijama i ostalim zainteresiranim stranama olakšao razvoj inovacija te poslovnih ulaganja, primarno fokusiranih na termalnu energiju i energiju morskih valova. Riječ je o dvije tehnologije za koje je pretpostavljen najveći ugradbeni potencijal u jadranskim regijama, ali i tehnologijama sa značajno različitim stupnjem tržišne spremnosti (TRL).
Tehnologija korištenja dizalica topline je tržišno zrela, ali slabo zastupljena u projektnim područjima te je iz tog razloga prvenstveni projektni cilj bio njena promocija, a posebno promocija specifičnih koristi koje može osigurati područjima u kojima je populacija u velikoj mjeri koncentrirana u obalnom području. S druge strane, TLR konvertera energije valova je relativno nizak. Radi se u velikoj mjeri o eksperimentalnoj tehnologiji koja u velikoj mjeri egzistira u sferi brojnih prototipa upitnog komercijalizacijskog potencijala.
Osnovano je 9 obalnih energetskih čvorišta s najvećim potencijalom ulaganja, koja su aktivno uključila 40 talijanskih i hrvatskih poduzeća s ciljem promocije i udruživanja s javnim upravama u svrhu investiranja u pilot projekte. U sklopu obalnih energetskih čvorišta održane su međunarodne i lokalne radionice te predstavljene tehnologije koje su primjenjive u obalnim područjima, a čija bi realizacija pridonijela uporabi OIE i smanjenju emisije CO2. Važan doprinos projekta ogleda se i u kreiranju online COASTENERGY platforme (https://coastenergy.unicam.it/index.php ) koja predstavlja alat dostupan svim dionicima koji žele biti u tijeku s razvojem Plave energije, posebice u Jadranskom moru.
Implementacijom projekta nastali su i brojni drugi dokumenti koji mogu poslužiti za buduće projekte usmjerene na iskorištavanje energije mora.
Oformljen je i talijansko-hrvatski obalni energetski klaster, koji je omogućio poboljšanu suradnju i prijenos znanja između ključnih aktera.
Nakon uspješno završenih EU projekata EH-Cmap i ENERJ, putem kojih se IRENA fokusirala na rješavanje problematike energetske obnove zgrada kulturne baštine, Coastenergy projektom nastavio se je razvijati model sustavnog pristupa energetskoj obnovi zgrada kulturne baštine. S učesnicima lokalnih radionica, tzv. Local Coastal Energy Hub, predstavnicima gradova Novigrada, Poreča, Umaga i Rovinja te Konzervatorskog odjela u Puli utvrđena su uža pilot područja za implementaciju pilot projekta. Po objavljenom javnom pozivu te na temelju rezultata izrađene analize, odabrano je pilot područje, odnosno zgrada za provedbu pilot projekta za koju se izradila projektno tehnička dokumentacija ugradnje obnovljivog izvora energije, dizalice topline morska voda/voda. Zbog položaja neposredno uz morsku obalu i statusa zaštićenosti kao dio kulturno-povijesne cjeline Grada Poreča, izabrana je Gradska Palača Grada Poreča. Za istu je izrađen strojarski projekt termotehničkih instalacija i elektrotehnički projekt ugradnje dizalice topline morska voda/voda za potrebe grijanja/hlađenja objekta. Status zaštićenosti kao dijelom kulturno-povijesne cjeline Grada Poreča jest i jedan od razloga odabira upravo tog objekta iz razloga što, u pravilu, energetska obnova takvih objekata predstavlja izazovan i kompleksan zadatak.
IRENA je kroz projekt izradila Analizu potencijala iskorištavanja toplinske energije mora i energije valova na području zapadne Istre koja obzirom na prikupljene podatke doprinosi implementaciji plave tehnologije na obalnom području za uključene gradove Umag, Novigrad, Poreč i Rovinj te općine Brtonigla, Tar-Vabriga, Funtana, Vrsar i Bale. Talijanski projektni partneri usmjerili su se na tehnologije koje pretvaraju energiju valova u električnu. Projektni partner UNICAM je predložio ugradnju pretvarača na pristanište u luci Ancona, koji bi proizvodili električnu energiju za zgrade u luci, dok se CMU odlučio za integraciju sustava u postojeće pristanište luke Mola di Bari uz opciju postavljanja offshore sustava na maloj udaljenosti od obale, što bi omogućilo dodatni udio energije. Takva rješenja bilo bi moguće iskoristiti i duž hrvatske obale, ugradnjom istih u postojeće lukobrane. Na taj način omogućila bi se proizvodnja električne energije za opskrbu obalnih zgrada, za potrebe ribolova, javne rasvjete i dr. (L.K.)
